Sjever Crne Gore više je nego ikad suočen sa izumiranjem, upozoravaju sagovornici „Dana”, a da su u pravu svjedoči poslednji podatak Monstata da je prirodni priraštaj u toj regiji bio čak minus 679, odnosno za toliko je broj umrlih veći od brojke rođenih. Od 17 opština u kojima hara bijela kuga, 11 je sjevernih, a jedini grad u kojem je broj rođenih veći od umrlih je Rožaje. Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 196 veći od broja rođenih. To je prvi put, od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan.
Sagovornici „Dana” ukazuju da se nova vlast mora okrenuti spasavanju sjevera, ali na održiv način. Mojkovčanin Ilija Stanić, mladi poljoprivrednik, kaže da je u pitanju regija koja iako ima ogromne resurse a ostaje bez populacije zbog urbanizacije društva i stereotipa da grad pruža veće mogućnosti za život. Naglašava da se u selu kao i poslije rata mora raditi neprestano.
– Ipak, depopulaciji sjevera najviše je doprinijela bivša vlast ciljano zatvarajući sva preduzeća koja su ovo područje održavala u životu, a znamo ko god je ostajao i zasnivao porodicu na sjeveru, pored toga što je radio u nekoj fabrici, imao je vremena da se bavi i poljoprivredom i da mu je to bude dopunsko zanimanje. Kako su fabrike počele da se gase, narod je polako shvatio da posao mora tražiti dalje od sjevera, mnogi nažalost i van države – ukazuje Stanić, naglašavajući da sa sjevera odlazi mladost, odnosno snaga, koja sada gradi neke druge države.
– Prethodna vlast kaže kako će nam neko ponijeti zemlju negdje drugo, međutim, najveći krivci za tu sentencu su oni sami jer se zemlja gubi upravo kad izgubiš ljude sa nje – naglašava Stanić.
Dodaje da su na sjeveru ostali uglavnom zaposleni u državnoj upravi i veliki entuzijasti.
Stanić se bavi poljoprivredom i nada se da će i kod nas prije ili kasnije doći vrijeme kao u Švajcarskoj da će selo biti vrednije od grada.
– Nova vlast za četiri godine ne može uspjeti da povrati sve izgubljeno unazad tolike decenije, ali može barem početi s nekim planovima da mlade vrati selu i sjeveru kroz davanje bespovratnih sredstava. Sa nekoliko miliona eura uspjeo bi se zadržati gro mladih na selu – smatra Stanić.
Loša infrastruktura, zatvaranje fabrika i uništavanje sela su razlozi zbog kojih građanski aktivista iz Kolašina Vasilije Ivanović smatra da sjever odumire.
– U Kolašinu imate situaciju da grad po tri dana bude bez struje, a u selima nerijetko i do mjesec. Da bi očuvali sela mora im se obezbijediti struja, put, ali i sačuvati voda koju imaju. Zato treba zabraniti koncesije za mini-hidroelektrane jer, pored silnih obećanja, Vlada još ništa nije uradila povodom toga. Takođe, treba strogo regulisati koncesije za šume jer smo zbog tih propusta dobili ruinirano područje kakav je sjever. Novoj vlasti, ukoliko bude htjela da ulaže sredstva, neće biti teško da oporavi sjeverni region, tako što će pomoći poljoprivrednicima, obezbijediti otkup i neophodnu infrastrukturu – navodi Ivanović.
Bjelopoljac Radovan Rakočević navodi da, osim posrnuća privrede, sjever karakteriše veliki nedostatak radnih mjesta i loša socio-ekonomska situacija pa je samim tim prirodni priraštaj u minusu.
– Novu vladu na sjeveru čeka mnogo nagomilanih problema. Od njih očekujemo da ne nastave praksu prethodne i ne okreću leđa ovom području. Kroz nove investicije i pokretanje novih fabrika stvoriće se šansa za nova radna mjesta, što bi bilo od vitalnog značaja da se prirodni priraštaj na sjeveru popravi – ocjenjuje on.
M.S.

---

Kad gradonačelnik sanja Podgoricu, nema nade za sjever
Prema riječima Zarije Pavićevića iz organizacije Alternativa Crne Gore, velika nesreća je što svaki gradonačelnik u toj regiji sanja da se preseli u Podgoricu, pa nema ni entuzijazma ni nade da razvijaju taj region.
– Bijela kuga u sjevernim opštinama vlada jer se u sredini gdje je prosječna plata 300 eura ne može planirati porodica. To nije dovoljno da jedna osoba preživi i ima valjane uslove za život, a kamoli četvoročlana familija. I traganje za boljom životom pod tim uslovima je sasvim opravdano i legitimno. Da bi broj stanovnika sjevera i Crne Gore rastao, svaka porodica mora da ima bar troje djece! Kod nas se na to gleda kao na stvaranje sirotinje, a ne na stvaranje porodice – navodi Pavićević poručujući da na sjeveru treba razvijati proizvodnju i ojačati turizam.
– Posebno je lako unaprijediti proizvodnju hrane, jer mi uvozimo 500.000.000 eura hrane – kaže on.